200+ Esperantaj grupoj, trovu viajn ĉe Telegramo.org

Adjektivoj je -a

Adjektivo Esperanto na-agwụ na -a. Ọ na-akọwa substantivo.

  • bona amiko – enyi ọma
  • granda domo – nnukwu ụlọ

Ọ bụrụ na substantivo dị ọtụtụ, adjektivo na-enweta -j kwa.

  • bonaj amikoj – ndị enyi ọma

Akuzativo je -n

-n na-egosi ihe a na-eme ihe ozugbo, ya bụ objekto.

  • Mi vidas amikon. – Ana m ahụ enyi.
  • Ŝi legas libron. – Ọ na-agụ akwụkwọ.

Adjektivo na-esokwa ya:

  • bonan amikon
  • bonajn amikojn

⚠️ Kpachara anya: Ejila -n mgbe esti nọ n'etiti. Dee Li estas instruisto, ọ bụghị instruiston.

Kazoj

Esperanto nwere ụdị abụọ dị mfe n'ebe a:

  • enweghị -n: isiokwu ma ọ bụ nkọwa
  • nwere -n: objekto ozugbo

Mmekọrịta ndị ọzọ na-ejikarị prepozicio, dịka al, de, en, kun.

Verboj: -i, -as, -is, -os

Infinitivo bụ -i. Oge atọ bụ:

  • -as – ugbu a: mi skribas
  • -is – gara aga: mi skribis
  • -os – ọdịnihu: mi skribos

Finaĵo ahụ bụ otu maka mi, vi, li, ŝi, ni, ili.

Ke

Ke na-ewebata subfrazo. Ọ pụtara ihe dị ka “na” n'okwu Igbo.

  • Mi vidas, ke vi manĝas. – Ahụrụ m na ị na-eri nri.
  • Li diras, ke ŝi venos. – Ọ na-ekwu na ọ ga-abịa.

⚠️ Kpachara anya: Ke abụghị kio. Kio na-ajụ “gịnị?”.

Prefikso mal-

mal- na-eme ihe megidere mgbọrọgwụ ahụ.

  • bonamalbona
  • facilamalfacila
  • junamaljuna

Prefikso ge-

ge- na-egosi ndị nwoke na ụmụ nwaanyị ọnụ, ma ọ bụ ìgwè nwere ụdị abụọ.

  • patro + patrinogepatroj
  • frato + fratinogefratoj

Na Igbo, okwu a na-apụtakarị dịka otu okwu maka ezinụlọ ma ọ bụ ìgwè mmadụ.

Vortfarado per radikoj

Prepozicio na mgbọrọgwụ nwere ike ịbanye n'ime okwu ọhụrụ.

  • en + irieniri – ịbanye
  • al + venialveni – ịbịa ruo ebe
  • kun + laborikunlabori – ịrụkọ ọrụ

Okwu nkwanye ùgwù

Ụfọdụ okwu dị mfe ga-apụta ugboro ugboro:

  • saluton – ndewo
  • bonvolu – biko
  • dankon – daalụ

Usoro okwu

Usoro nkịtị bụ isiokwu, verbo, objekto.

  • Mi legas libron. – Ana m agụ akwụkwọ.

N'ihi -n, a pụrụ ịgbanwe usoro iji mee ka okwu pụta ìhè.

  • Libron mi legas. – Akwụkwọ ka m na-agụ.

Ajụjụ k- mbụ

  • kio / kion – gịnị / gịnị dịka objekto

  • kia / kiaj – ụdị nào

  • kiu / kiujn – onye ma ọ bụ nke nào

  • Kion vi faris? – Gịnị ka ị mere?

  • Kia estas la domo? – Ụdị ụlọ ahụ dị aṅaa?