Brojevi

Brojevi su navedeni u dodatku. Veći brojevi tvore se kombiniranjem osnovnih brojevnih riječi na ovaj način:

• 1 238 – mil du-cent tri-dek ok
• 153 837 – cent kvin-dek tri mil ok-cent tri-dek sep
• zbrajanje: 8 + 3 = 11 – ok plus tri estas dek-unu
• oduzimanje: 15 - 6 = 9 – dek-kvin minus ses estas naŭ

Akuzativ smjera

U esperantu nakon prijedloga obično slijedi nominativ:

• post mi – nakon mene
• sen ŝi – bez nje
• en domo – u kući

No, iza prijedloga koji označavaju mjesto može slijediti akuzativ da označi kretanje prema tom mjestu. Npr.

• Mi iras en la domon. – Idem u kuću.

• Usporedite: Ili manĝas en la domo. – Oni jedu u kući.

• La kato saltis sur la tablon. – Mačka je skočila na stol.

• La kato saltis sur la tablo. – Mačka je skočila na stolu.

Bezlična zamjenica oni

Neodređena osobna zamjenica oni koristi se kada subjekt nije poznat ili nije bitan.

Primjeri:

• Oni manĝas. – Jede se.
• Oni sidas. – Sjedi se.

Povratna zamjenica si

Zamjenica si (u akuzativu sin) ukazuje da je objekt radnje sam subjekt. Prevodi se našom zamjenicom "se", "sebe".

Primjeri:

• Li lavas sin. – On se pere.
• Ŝi rigardas sin. – Ona se gleda.
• Ili kantas al si. – Oni pjevaju sebi.

Za razliku od našeg "sebe", "se", esperantska riječ si se koristi samo u trećem licu. Zamjenica si nikada nije subjekt rečenice. Usporedite:

• Mi rigardas min. – Ja se gledam.
• Ili rigardas sin. – Oni se gledaju.

Pogodbeni veznik se

U pogodbenim rečenicama koje počinju s "kada" ne koristi se vremenski veznik kiam nego pogodbeni veznik se. Usporedite:

• Se mi malsanas, mi malmulte manĝas. – Kad (ako) sam bolestan, malo jedem.
• Kiam mi malsanis, mi malmulte manĝis. – Kad sam bio bolestan, malo sam jeo.

Prefiks re-

Prefiks re- može značiti

• ponovno, opet
• natrag.

Primjeri:

• revidi – ponovno vidjeti
• redoni – dati natrag, vratiti
• remeti – staviti natrag, vratiti na mjesto