Prilozi

Prilozi često opisuju glagol, pridjev ili cijelu rečenicu. U esperantu završavaju na -e.

• rapide – brzo
• forte – snažno
• bele – lijepo

Usporedite pridjev i prilog:

• rapida aŭto – brz auto
• veturi rapide – voziti se brzo

💡 Pomoć za pamćenje: -a opisuje imenicu, a -e najčešće opisuje kako se nešto događa.

Prijedlozi per i kun

Per označava sredstvo ili alat kojim se nešto radi.

• Mi skribas per krajono. – Pišem olovkom.
• Li vojaĝas per trajno. – Putuje vlakom.

Kun označava društvo ili zajedništvo.

• Mi sidas kun amiko. – Sjedim s prijateljem.
• Ŝi parolas kun li. – Ona razgovara s njim.

⚠️ Pripazite: hrvatski instrumental može značiti i sredstvo i društvo. Esperanto ih razdvaja: per je "čime?", a kun je "s kim?".

Prijedlog post

Post označava vrijeme nakon nečega ili položaj iza nečega u nizu.

• post la manĝo – nakon jela
• post du horoj – nakon dva sata, za dva sata
• Mi iras post vi. – Idem za tobom.

Poste znači "poslije" ili "kasnije".

Prijedlog malantaŭ

Malantaŭ označava mjesto iza nečega.

• La seĝo estas malantaŭ la tablo. – Stolac je iza stola.

Ta je riječ sastavljena od mal- i antaŭ.

• antaŭ – ispred, prije
• malantaŭ – iza

💡 Pomoć za pamćenje: antaŭ gleda prema naprijed, mal- ga okreće u suprotnost: malantaŭ.

Antaŭ i tra u složenicama

Prijedlozi mogu postati dijelovi dužih riječi.

• antaŭ (ispred, prije) + senti (osjetiti) → antaŭsenti (predosjetiti)
• antaŭ (ispred) + korto (dvorište) → antaŭkorto (prednje dvorište)
• tra (kroz) + iri (ići) → trairi (proći kroz)
• tra (kroz) + kuri (trčati) → trakuri (protrčati kroz)

⚠️ Pripazite: u složenici ne prevodi se uvijek svaka mala riječ doslovno. Najprije prepoznaj dijelove, zatim smisao cijele riječi.

Sufiks -ul

-ul označava osobu koju obilježava neka osobina ili odnos.

• forta (jak) → fortulo (jak čovjek)
• riĉa (bogat) → riĉulo (bogataš)
• bela (lijep) + -in → belulino (ljepotica)

Sufiks -ej

-ej označava mjesto namijenjeno za neku radnju ili stvar.

• lerni (učiti) → lernejo (škola)
• kuiri (kuhati) → kuirejo (kuhinja)
• labori (raditi) → laborejo (radno mjesto, radionica)

💡 Pomoć za pamćenje: -ej je mjesto. Pitaj se: "gdje se to radi?"

Sufiks -ebl

-ebl označava mogućnost ili prikladnost za radnju.

• manĝi (jesti) → manĝebla (jestiv)
• vidi (vidjeti) → videbla (vidljiv)
• kompreni (razumjeti) → kompreneble (razumljivo)
• eble – možda
• malebla – nemoguć

Imperativ

Zapovjedni, poticajni ili molbeni oblik završava na -u.

• Venu! – Dođi! Dođite!
• Manĝu! – Jedi! Jedite!
• Ni vidu. – Pogledajmo.

Subjekt se može izreći ako je potreban.

• Li lernu! – Neka on uči!

⚠️ Pripazite: -u nije samo gruba zapovijed. Može biti i molba, poziv ili prijedlog.

Mjesto, način i odnosne rečenice

Kie pita za mjesto.

• Kie vi sidas? – Gdje sjediš?

Kiel pita za način ili stanje.

• Kiel vi fartas? – Kako si?

Kiu može povezati zavisnu rečenicu s imenicom. Tada često znači "koji" ili "koja".

• la lernantoj, kiuj sidas – učenici koji sjede
• la amiko, kiu venis – prijatelj koji je došao

💡 Pomoć za pamćenje: kie traži mjesto, kiel traži način, a kiu traži osobu, izbor ili povezuje imenicu s objašnjenjem.